Biostimulansi su alternativa za jačanje biljaka bez pesticida

Jačanje prirodnog mehanizma samoodbrane biljke čini je produktivnijom i otpornijom na štetočine i bolesti - i sve to bez pesticida

Paradajz

Agronom Jošio Cuzuki u svojoj knjizi o fiziološkim tehnikama odbrane od štetočina i bolesti tvrdi da biljke imaju mehanizme samoodbrane koji mogu biti oslabljeni kada su izložene stresnim situacijama, kao što su drastične varijacije temperature, nedostatak ili višak vode, višak vlažnost, pogrešna primena đubriva, prisustvo patogena i štetočina, između ostalog. Cuzuki veruje da je najefikasniji način da se poboljša proces samoodbrane biljke povećanje nivoa vitalne energije ubrzavanjem fotosinteze.

U članku objavljenom u Časopis za održivu poljoprivredu (Journal of Sustainable Agriculture – u slobodnom prevodu) Graeme Berlyn i Ricardo Russo definišu biostimulante kao neoplodne supstance sa blagotvornim dejstvom na proces rasta biljaka. Efikasnost biostimulansa je da poboljšaju sposobnost biljke da apsorbuje vodu i hranljive materije, odnosno poboljša fotosintezu.

Šta su biostimulatori?

U studiji Instituto Agronômico de Campinas, biostimulansi su definisani kao mešavina regulatora rasta. Regulatori rasta su supstance sastavljene od biljnih hormona, ili sintetičkih hormona, koji, kada se primenjuju na biljku, deluju direktno na fiziologiju biljke, povećavajući njen razvoj. Biostimulansi mogu da sadrže u svojoj formuli druga jedinjenja, kao što su aminokiseline, hranljive materije (azot, fosfor, kalijum), vitamine, koncentrat morskih algi i askorbinsku kiselinu.

Kako biostimulansi pomažu biljci da se razvije?

Primenom biostimulansa održava se hormonska ravnoteža biljke i to je ono što je čini otpornijom i manje osetljivom na stresne situacije. Takve situacije dovode do toga da biljka izgubi sposobnost da uravnoteži oksidativna i antioksidativna svojstva. Dakle, biljka ima poteškoća u pretvaranju sunčeve svetlosti u hemijsku energiju, što šteti procesu fotosinteze.

Prema doktorskoj tezi koju je Ana Vaskonselos predstavila Poljoprivrednoj školi Luiz de Keiroz, na USP, kada je biljka izložena stresu okoline, slobodni radikali reaguju sa kiseonikom, oštećujući biljne ćelije. Primena biostimulansa ima tendenciju da poveća antioksidativni kapacitet biljke, smanjujući toksičnost slobodnih radikala i obezbeđujući više energije biljci za razvoj korenovog sistema i dela lista.

Upotreba biostimulanata u organskoj poljoprivredi

Biostimulansi su već primenjeni u Brazilu u usevima kao što su soja, kukuruz, pirinač i pasulj i paradajz. Važno je naglasiti da postoji nekoliko formula za njihovo korišćenje, a na poljoprivredniku je da izabere najpogodniji proizvod za vrstu koju gaji. Efikasnost takođe varira u zavisnosti od faze vegetativnog ciklusa u kojoj se proizvod primenjuje, varirajući od vrste do biljne vrste, ali se generalno preporučuje da se sa primenom počne još u semenu.

Budući da su u stanju da povećaju faktor produktivnosti, smanjuju troškove i povećavaju profit, čineći biljku otpornijom na štetočine i bolesti bez upotrebe pesticida u formuli, biostimulansi imaju tendenciju da budu odlično sredstvo za podsticanje organske poljoprivrede.

Pogledajte sledeći video (na španskom) o upotrebi biostimulanata u raznim kulturama u paragvajskim plantažama:



$config[zx-auto] not found$config[zx-overlay] not found