Korišćen kao konzervans u vinima, sumpor dioksid može izazvati alergijske reakcije.

Jedna od 100 osoba je alergična na element koji služi kao konzervans u proizvodnji vina

Vino

Sulfiti se prirodno formiraju u hrani i pićima kao rezultat fermentacije, kao što su pivo i vino. Pored toga, većina vinara koristi sumpor dioksid (koji u kontaktu sa alkalnim rastvorima stvara sulfite) kao konzervans vina. Količina sulfita varira. Neki prirodni vinari ne dodaju sulfite, a neka vina se prodaju uz reklamiranje sa niskim sadržajem sulfita.

Sumpor dioksid je najčešće korišćeni enološki proizvod zbog svog potencijalnog konzervansa, antioksidansa, dezinfekcionog i fungicidnog dejstva. Ovaj element, takođe poznat kao sumpor dioksid i SO2, garantuje bolje uslove za procese proizvodnje vina, eliminiše krhke i nepoželjne bakterije i kvasce, što omogućava samo najboljima da nastave sa procesom fermentacije. Štaviše, poboljšava aromu i izoštrava boju pića. Sulfiti nastaju kontaktom sumpor-dioksida sa tečnim rastvorom. Sulfiti se koriste u mnogim namirnicama i pićima, pa imajte na umu da nisu prisutni samo u vinu!

Sulfiti se generalno smatraju bezbednim, međutim, deo populacije je osetljiv na njih i može razviti blage do teške komplikacije. Zbog njegovog toksičnog potencijala, neki ljudi mogu iskusiti nelagodnost, poput glavobolje, u umerenoj konzumaciji. Osetljivost na sulfite može se razviti u bilo kom trenutku u životu osobe, a neki ljudi doživljavaju reakcije samo kada su u 40-im ili 50-im godinama. Manifestacije osetljivosti na sulfite uključuju dermatološke, plućne, gastrointestinalne i kardiovaskularne simptome. Astmatičari zavisni od steroida ili oni koji imaju visok stepen hiperreaktivnosti disajnih puteva imaju povećan rizik od reakcije na hranu ili piće koje sadrži sulfite.

Bronhospazmi, angioedem, urtikarija, mučnina, glavobolja, ubrzan rad srca, dezorijentacija, mučnina, povraćanje, grčevi u stomaku i dijareja se obično prijavljuju kao neželjene reakcije na lek.

Za mnoge ljude, sulfit je neprijatelj ljubitelja vina. Uprkos spekulacijama, zapravo ne postoje studije koje dokazuju vezu između sulfita i glavobolje. Međutim, kod osetljivijih ljudi, kao što su oni sa astmom, supstanca bi mogla da izazove alergijske reakcije, kao što su osip, peckanje i otok. Stoga je idealno da njegovo prisustvo bude što manje.

Ove reakcije su dovele do За храну и лекове (FDA – američka vladina agencija odgovorna za kontrolu hrane, lekova, između ostalog) da nametne da se na etiketi vina sa sulfitom stavi oznaka „sulfita u sadržaju > 10 mg/L“. Stručnjaci Međunarodne organizacije za vinovu lozu (OIV) istražuju mogućnost snižavanja granice sadržaja za normalna vina, jer je ova količina unesena tokom jednog sata opasna, smatraju pojedini proizvođači.

Svetska zdravstvena organizacija (SZO) preporučuje 0,7 mg/l po kilogramu težine kao maksimalnu dnevnu potrošnju SO2. To znači da će osoba od 70 funti imati dnevni limit od 49 mg. Potrošnja pola flaše vina sa 150 mg/l može da obezbedi 56 mg SO2.

Saznajte više o pozitivnim i negativnim uticajima vina na zdravlje ovde.

Vina bez sulfita

Većina ekoloških vina ima manje sumpora i održivija su i zdravija. Postoje tri različite vrste vina: organska, biodinamička i prirodna. Prave se bez pesticida, fermentišu u drvenim rezervoarima i sa što manje mašina. Da biste saznali više, kliknite ovde.

Jedan od 100 ljudi je osetljiv na sulfite, zašto ne biste probali alternativu koja je korisnija za vas i okolinu?

Vino može biti veoma korisno za zdravlje ako se konzumira iz pouzdanog izvora, po mogućnosti organsko i sa što manje hemijskih aditiva. Treba ga piti umereno, redovno i uz obroke. eCycle Store ima u svom katalogu opcije za organske etikete, pogledajte ovde. Saznajte više o organskim vinima ovde.



$config[zx-auto] not found$config[zx-overlay] not found