Državljanstvo: šta je to i kako ga ostvariti

Državljanstvo utvrđuje status pojedinca da pripada politički artikulisanoj zajednici

državljanstvo

Slika: Pauline Loroy u Unsplash-u

Izraz „državljanstvo“ ima etimološko poreklo u latinskom civitas, što znači „grad“. Državljanstvo se može definisati kao uslov pristupa građanskim, političkim i socijalnim pravima koja omogućavaju građanima da razviju svoj puni potencijal, uključujući aktivno, organizovano i svesno učešće u kolektivnom životu u državi. U oblasti građanskih prava, primer je sloboda izražavanja i mišljenja. U pogledu političkih prava, državljanstvo garantuje učešće pojedinaca u vršenju političke vlasti. Konačno, socijalna prava su povezana sa ekonomskim i socijalnim blagostanjem, kao što su pristup zdravstvu i obrazovanju.

U Brazilu, zakonsko ostvarivanje ovih prava nije moglo da sakrije praktične probleme sa kojima se suočava veliki deo stanovništva. Iz ove perspektive, mnogi pojedinci nisu u mogućnosti da u potpunosti ostvare svoje državljanstvo, jer nemaju pristup osnovnim pravima kao što su obrazovanje, zdravlje, stanovanje i osnovne higijene.

Tokom ljudske istorije, koncept građanstva je shvatan na različite načine. Njegovo poreklo datira iz antičke Grčke, sa razvojem grčkog Polisa, u gradu-državi Atini, gde su se građani smatrali samo slobodni ljudi stariji od 21 godine koji su bili Atinjani i deca atinskih roditelja. U Rimu su državljanstvo dobijali samo slobodni ljudi. U demokratskim društvima, trenutni koncept građanstva teži da bude sveobuhvatniji i umetnut je u kontekst pojave modernosti i strukturiranja nacionalnih država, uglavnom inspirisan idealima Francuske revolucije 1779.

Iako pod uticajem starijih shvatanja, savremeno građanstvo ima svoj karakter i podeljeno je u dve kategorije: formalno i materijalno. Formalno državljanstvo se odnosi na pokazatelj nacionalnosti, pripadnosti nacionalnoj državi, kao u slučaju osobe koja ima brazilsko državljanstvo. Materijalno građanstvo se, pak, definiše kao posedovanje građanskih, političkih i socijalnih prava.

Klasična studija Tomasa Maršala – „Državljanstvo i društvena klasa“ – koja opisuje proširenje građanskih, političkih i socijalnih prava na celokupno stanovništvo jedne nacije, omogućila je kompresiju materijalnog građanstva od 20. veka pa nadalje. Ova prava su uspostavljena stvaranjem države blagostanja u Sjedinjenim Državama (држава благостања), na kraju Drugog svetskog rata. Uopšteno govoreći, društveni pokreti i efektivno učešće građana bili su osnovni za postepeno i značajno širenje političkih, socijalnih i građanskih prava u društvu.

Konstantnim obnavljanjem pred društvenim transformacijama, istorijskim kontekstima i posebno promenama ideoloških paradigmi, koncept građanstva je dinamičan i u stalnoj evoluciji. Da bi osvojena prava postala deo stvarnosti, potrebno je mnogo borbe i svesti stanovništva. Jedan primer je pravo glasa za žene, koje je 1932. godine garantovao prvi brazilski izborni zakon. Ovo dostignuće bilo je moguće samo zahvaljujući pritiscima i organizaciji raznih feminističkih pokreta početkom 20. veka.

U zapadnim zemljama, moderno građanstvo se konstituisalo u fazama. Prema Maršalu, društvo samo razmišlja o punom državljanstvu kada artikuliše tri prava. Да ли су они:

  1. Građanski: prava inherentna slobodi pojedinca, slobodi izražavanja i mišljenja; pravo svojine i zaključivanje ugovora; i pravo na pravdu;
  2. Političko: pravo učešća u vršenju političke vlasti, kao izabrani ili glasač, u skupu institucija javne vlasti;
  3. Socijalna: skup prava vezanih za ekonomsko i socijalno blagostanje, u rasponu od sigurnosti do prava na bolji životni standard, u skladu sa preovlađujućim standardima u društvu.

Kako ostvariti državljanstvo i biti savestan građanin?

Državljanstvo uspostavlja jednakost pojedinaca pred zakonom i garantuje svakom građaninu mogućnost da ostvaruje skup političkih, građanskih i socijalnih prava svoje zemlje, podvrgavajući se obavezama koje su mu nametnute. To se, dakle, odnosi na svesno i odgovorno učešće pojedinaca u društvu, obezbeđivanje zakona koji obezbeđuju da se njihova prava ne krše.

Građanstvo i održiva potrošnja su usko povezani. Kako navode u Ministarstvu životne sredine, održiva potrošnja podrazumeva izbor proizvoda koji u proizvodnji koriste manje prirodnih resursa, čime je obezbeđeno pristojno zaposlenje onima koji su ih proizvodili i koji će se lako ponovo koristiti ili reciklirati. Dakle, održiva potrošnja se dešava kada su naši izbori svesni, odgovorni i napravljeni sa razumevanjem da će imati ekološke i društvene posledice.

državljanstvo u Brazilu

Proces državljanstva, generalno, počinje sticanjem građanskih prava, kaže istoričar Žoze Murilo de Karvaljo. Pojedinci koji poseduju svoja građanska prava su slobodni da misle, deluju i izražavaju svoja mišljenja i izbore. Kao rezultat toga, on počinje da ostvaruje svoja politička prava i učestvuje u odlukama koje utiču na njegov život i društvo. Političko učešće, zauzvrat, omogućava traženje socijalnih prava kako bi se poboljšao kvalitet života stanovništva.

U Brazilu je, međutim, putanja prava pratila inverznu logiku, tvrdi istraživač u svojoj knjizi „Državljanstvo u Brazilu: dug put“. „Prvo su došla socijalna prava, sprovedena u periodu gušenja političkih prava i smanjenja građanskih prava od strane diktatora koji je postao popularan. Zatim su došla politička prava, takođe bizarno. Najveća ekspanzija biračkog prava dogodila se u jednom drugom diktatorskom periodu, u kojem su organi političkog predstavništva pretvoreni u dekorativni komad režima. Konačno, i danas su mnoga građanska prava ostala nedostupna većini stanovništva“, kaže on.

Karvaljo objašnjava da je mnogo puta stavljen naglasak na socijalna prava, kako bi se nadoknadio nedostatak drugih prava, odnosno da je bilo manipulacije javnim resursima za promovisanje socijalnih prava kao što su stanovanje, transport, zdravstvo, obrazovanje, socijalno osiguranje i rad. Ovo je bila strategija korišćena da se ućutka stanovništvo, a posebno grupe koje su mogle da demonstriraju protiv smanjenja građanskih i političkih prava.

Ono što tekst jasno ističe jeste da još mnogo toga treba da se uradi u vezi sa potpunim ostvarivanjem državljanstva u Brazilu. Ostvarivanje građanskih, političkih i socijalnih prava nije moglo da sakrije centralne probleme sa kojima se suočava veliki deo stanovništva, kao što su nezaposlenost, nepismenost, urbano nasilje i nesigurnost sanitarnih, zdravstvenih i obrazovnih usluga.

Zaključak

Pored nastavka borbe za jednaka prava, neophodno je da svako uradi svoj deo posla i doprinese kvalitetu života sadašnjih i budućih generacija. Mali stavovi su važni za planetu i omogućavaju vašem građanstvu da se izrazi na svestan način. Za to svaki pojedinac mora da proceni skup svojih ponašanja i moguće posledice koje izaziva u društvu i okruženju, uvek se opredeljujući za manje agresivne izbore.



$config[zx-auto] not found$config[zx-overlay] not found