Šta je glikemijski indeks?

Glikemijski indeks koji je 1981. godine predložio David Jenkins, meri količinu šećera u krvi

Nivo šećera

Kateina uređena i promenjena slika dostupna je na Unsplash-u

Glikemijski indeks je mera vremena potrebnog da telo apsorbuje ugljene hidrate iz hrane. Predložen 1981. godine od strane lekara i istraživača sa Univerziteta u Torontu, Dejvida Dženkinsa, glikemijski indeks se izračunava na osnovu glikemije (koncentracije šećera u krvi) pronađene u roku od dva sata nakon uzimanja određene količine ugljenih hidrata. Što je ovo vreme kraće, odnosno što je brža apsorpcija, veća je šansa za skokove insulina.

Insulin je hormon koji distribuira šećer (u obliku glukoze) ćelijama, obezbeđujući energiju. Međutim, kada je visok, mogu postojati stanja kao što su dijabetes ili višak masti u predelu stomaka (neiskorišćena glukoza se skladišti kao mast).

  • Dijabetes: šta je to, vrste i simptomi

Ako imate dijabetes, upravljanje glikemijskim indeksom je važno za održavanje vašeg zdravlja. To je zato što visoki nivoi šećera u krvi (koji se mogu meriti pomoću glikemijskog indeksa) mogu izazvati dugoročne komplikacije.

Kada osoba ima dijabetes, pankreas nije u stanju da proizvede dovoljno insulina da distribuira šećer u ćelije. Ovo uzrokuje visok nivo šećera u krvi. Ugljeni hidrati u hrani izazivaju prekomerno povećanje nivoa šećera u krvi nakon obroka.

Nivo šećera u krvi se može izračunati kod kuće pomoću merača glukoze. Najčešći tip kalkulatora glukoze koristi lancet da ubode vrh prsta i stvori malu kap krvi. Zatim osoba stavlja tu kap krvi na test traku za jednokratnu upotrebu.

Test traka se mora ubaciti u elektronski merač, gde će biti prikazan nivo šećera u krvi.

Druga opcija je kontinuirani monitor glukoze. Mala žica se ubacuje ispod kože stomaka. Svakih pet minuta, žica će meriti nivo glukoze u krvi i isporučiti rezultate na monitor na vašoj odeći ili džepu. Ovo omogućava lekaru da u realnom vremenu čita nivoe glukoze u krvi.

Visok šećer u krvi karakteriše hiperglikemiju, koja se može klasifikovati u dva glavna tipa:
  • Hiperglikemija natašte. To je kada je vaš šećer u krvi iznad 130 mg/dL (miligrama po decilitru) nakon što niste jeli ili pili najmanje osam sati;
  • Hiperglikemija nakon obroka ili nakon obroka. To je kada vam je šećer u krvi iznad 180 mg/dl dva sata nakon jela.

Osobe bez dijabetesa retko imaju nivo šećera u krvi iznad 140 mg/dl nakon obroka, osim ako je to bio veoma obilan obrok.

Simptomi hiperglikemije

Visok nivo šećera u krvi može oštetiti nerve, krvne sudove i organe, što dovodi do drugih ozbiljnih stanja.

Kod ljudi koji imaju dijabetes tipa 2 ili su u opasnosti od njega, visok šećer u krvi može izazvati potencijalno fatalno stanje u kojem telo ne prerađuje šećer. Ovo stanje se naziva hipergemijski hiperosmolarni ne-ketotički sindrom (HHNS). Osoba u početku mokri češće, a kasnije ređe, ali urin može da potamni i da telo ozbiljno dehidrira.

Važno je odmah lečiti simptome visokog šećera u krvi kako biste izbegli komplikacije.

Rani simptomi hiperglikemije uključuju:

  • Учестало мокрење;
  • Prekomerna žeđ;
  • Zamagljen vid;
  • Умор;
  • Glavobolja.

Kasni simptomi hiperglikemije uključuju:

  • Loš zadah sa voćnim mirisom;
  • Gubitak težine (jer insulina više nema, telo koristi uskladištene masti);
  • Мучнина и повраћање;
  • Kratak dah;
  • Сува уста;
  • umor;
  • Konfuzija;
  • Бол у стомаку;
  • Са.
Jedan od načina da izbegnete visok nivo šećera u krvi i bolove koji nastaju zbog ovog stanja je održavanje uravnotežene ishrane na duži rok, pokušavajući da konzumirate hranu sa niskim glikemijskim indeksom. Dajte prednost integralnoj hrani, bogatoj vlaknima i proteinima, a izbegavajte rafinisanu hranu kao što su šećer, pšenično brašno i pirinač. Vežbanje takođe pomaže u smanjenju nivoa glukoze.
  • Šećer: najnoviji zdravstveni negativac
Ako imate hiperglikemiju, nemojte sami da se lečite, potražite medicinsku pomoć.



$config[zx-auto] not found$config[zx-overlay] not found