Većina Brazilaca traži zdrav način života

Istraživanje Akatu 2018. daje pregled svesne potrošnje u Brazilu i otkriva da je došlo vreme da se novi potrošači regrutuju na put održive potrošnje

Здрав начин живота

Slika: Shaun Low na Unsplash-u

Koliki je nivo svesti i ponašanja Brazilaca prema svesnoj potrošnji? Koje su prepreke i motivacije za održivije prakse? Kakva je percepcija i očekivanja Brazilaca u odnosu na društvenu i ekološku odgovornost kompanija? Ovo su bila neka od pitanja na koja je odgovorilo „Akatu 2018. Anketa – Panorama svesne potrošnje u Brazilu: izazovi, barijere i motivacije“, pokrenuta 25. jula u Sesc Consolação, u Sao Paulu. Jedan od glavnih zaključaka ukazuje da većina Brazilaca traži zdraviji način života, ali promenu navika povezuje sa naporom i visokim troškovima.

Anketa je u svom petom izdanju i istražuje evoluciju nivoa svesti Brazilaca o ponašanju potrošača, pored ukazivanja na glavne izazove, motivacije i prepreke praksi svesne potrošnje.

Na osnovu Testa svesne potrošnje (CBT), koji uključuje 13 ponašanja, istraživanje je analiziralo koliko su neki stavovi deo rutine ispitanika, pored njihovih kupovnih navika. Stepen svesti brazilskih potrošača deli se na sledeće profile: ravnodušan, početnik, angažovan i svestan. U anketi se ocenjuje trinaest ponašanja svesne potrošnje, koji služe kao osnova za rezultate koji se odnose na savesnu potrošnju. Od njih se smatraju: „ravnodušnim“ oni koji su se pridržavali do 4 ponašanja, „početnicima“ od 5 do 7, „angažovanim“ od 8 do 10 i „svesnim“ od 11 do 13. Važno je napomenuti da ovi 13 ponašanja je odabrano na statističkoj osnovi za predstavljanje/korelaciju sa ogromnim brojem drugih ponašanja i za segmentaciju potrošača u ova četiri profila.

Za sprovođenje istraživanja intervjuisano je 1.090 ljudi, muškaraca i žena, starijih od 16 godina, iz svih društvenih slojeva i iz 12 prestonica i/ili metropolskih regiona širom zemlje, u periodu od 9. marta do 2. aprila ove godine. Jedan od zaključaka istraživanja je da je došlo do značajnog rasta u segmentu potrošača „početnika“, sa 32% u 2012. na 38% u 2018. godini – što pokazuje da je vreme za regrutovanje ravnodušnih potrošača za održivije navike potrošnje. .

Istraživanje pokazuje da je 76% najmanje svesno („ravnodušnih” i „početnika”) u vezi sa potrošnjom i da je najviši nivo svesti pristrasan prema godinama, socijalnoj i obrazovnoj kvalifikaciji: 24% najsvesnijih su stariji od 65 godina. 52% je iz AB razreda, a 40% ima visoko obrazovanje. Segment svesnijih potrošača („angažovanih“ i „svesnih“) su uglavnom žene i stariji. Segment „ravnodušnih“, najmanje svesna grupa, uglavnom je mlađi i muževniji.

Svesna potrošačka ponašanja

Druga analiza je takođe sprovedena uzimajući u obzir 19 ponašanja koja ukazuju na svesnu potrošnju, čime je početnoj listi dodato 6 ponašanja. U faktorskoj analizi, rezultati ankete su pokazali gradijent koji ide od svesti u kući, gde je privrženost najjača, do svesti o javnom dometu, gde je najslabija. Svest kod kuće, koja podrazumeva ponašanje izbegavanja da sijalica ostane upaljena, na primer, je faza „ravnodušnih” i „početnika”, koji su u fazi „bez džepa”, gde je finansijsko pitanje i dalje glavni faktor koji ih navodi da se pridržavaju svesnog ponašanja.

Oni „angažovani“ su u fazi planiranja, jer njihova održiva praksa uključuje planiranje kupovine odeće i hrane. Svesni, zauzvrat, imaju aktivnije ponašanje, koje prevazilazi kuću, uključujući, na primer, glasanje za političara koji brani društvena ili ekološka pitanja.

Na putu ka održivosti

Brazilci očigledno više vole put održivosti nego potrošnju. U nizu alternativa ponuđenih ispitanicima u 10 različitih tema, kada se izražava deset glavnih želja Brazilaca, među prvih sedam je jasan izraz preferencije za alternative koje se kreću ka održivosti. Dok je na prvom mestu želja za „zdravim stilom života“, na drugom mestu je želja za „sopstvenim automobilom“ (potrošnja). Sledeće tri stavke ukazuju na preferenciju za puteve održivosti: „čista voda, očuvanje izvora“, „zdrava, sveža i hranljiva hrana“ „vreme za ljude koje volim“.

Povećana briga za zdravu ishranu i čistu i očuvanu vodu, istaknuta u Anketi Akatu 2018, verovatno je povezana sa društveno-ekološkim kontekstom poslednjih godina. „Zabrinutost za vodu, na primer, može biti odraz krize vode koja se proširila na različite delove zemlje, opravdavajući želju za „čistom vodom“ na trećem mestu na listi“, analizira Helio Mattar, direktor-predsednik Instituta Akatu .

  • Sedam saveta za zdravu i održivu ishranu

S druge strane, posedovanje sopstvenog automobila se pojavljuje kao glavna prepreka u apsolutnom liderstvu na putu održivosti. U svakom od različitih profila potrošača (ravnodušni, početnici, angažovani i svesni) želja za ovim dobrom je uvek među sedam najvećih želja. Kada se razdvoji po regionima zemlje, jugoistok je jedini koji svoj automobil predstavlja kao prvu želju na rang listi. U istraživanju se ističe i da je želja za sopstvenim automobilom prva među klasama C, D i E – upravo onima koje su najviše pogođene problemima javnog prevoza.

Barijere i pokretači za svesnu potrošnju

Brazilci žele da slede put održivosti, jasno izražavajući želju za blagostanjem u vidu zdravog života. Ako jeste, zar procenat „svesnijih“ potrošača ne bi trebalo da bude mnogo veći od 24%? Zašto nije? Da bi se identifikovao odgovor na ovo pitanje, Akatu anketa je istražila šta ljudi vide kao prepreke praksi savesne potrošnje.

Glavna prepreka održivijim navikama je potreba za trudom, uključujući sledeće stavke: „zahteva mnogo promena u navikama porodice“, „zahteva mnogo promena u navikama“, „skupo koštaju“, „zahteva više informacija o pitanjima/uticajima na životnu sredinu i društvo“, „potrebno je više rada“ i „teže ih je naći za kupovinu“. Među onima koji se slažu da je trud najveća prepreka, ističe se percepcija da su održivi proizvodi skuplji.

Što se tiče pokretača koji bi doveli do usvajanja održivijih navika, potrošači više cene one koji utiču na svet, društvo. Prema tome, anketa je okidače svrstala u dve grupe: emocionalne (od koristi za druge, svet, društvo) i konkretne (od koristi za mene). U prvoj kategoriji najviše glasova je bila „doprinosi boljoj budućnosti dece/unuka“, dok je u drugoj kategoriji „koristi mom zdravlju“.

Jugoistok je bio najviše pogođen emocionalnim okidačima (96,9%), severoistok konkretnim okidačima (89,8%), a sever i srednji zapad konkretnim okidačima (85%).

Generalno, percipirana visoka cena održivih proizvoda i nedostatak informacija i nedostupnost proizvoda su ključni problemi koji predstavljaju prepreke za brazilske potrošače. „Primećeno je da potrošač želi i mora da zna više o ovim proizvodima, da razbije barijere i da pokrene okidače“, kaže Mattar.

корпоративна друштвена одговорност

Prema anketi, potrošači cene kompanije koje bolje brinu o ljudima. Među osam glavnih uzroka koji najviše mobilišu potrošače da kupe proizvod određenog brenda, pet je vezano za brigu o ljudima: delovanje u borbi protiv dečijeg rada; tretirati zaposlene isto bez obzira na rasu, veru, pol, rodni identitet ili seksualnu orijentaciju; investirati u programe zapošljavanja osoba sa invaliditetom; doprinosi dobrobiti zajednice u kojoj se nalazi; i nude dobre uslove za rad.

S druge strane, veća je snaga u demobilizaciji nego u mobilizaciji, odnosno faktori koji bi u velikoj meri smanjili spremnost za kupovinu proizvoda prisutniji su u populaciji od faktora koji bi u velikoj meri povećali ili ne povećali ili smanjili ovu spremnost . Stoga su izazivanje zdravstvenih problema ili povreda i prijavljivanje nelojalne konkurencije glavni detonatori reputacije za proizvode kompanije.

u vremenima fakenews, kredibilitet izvora informacija je relevantan koliko i kompanija koja otkriva svoje postupke. Prema istraživanju, 32% Brazilaca veruje informacijama koje je objavila sama kompanija; 31% kaže da poverenje zavisi od toga odakle dolaze vesti.

Što se tiče opštijeg stava, 59 odsto smatra da kompanije treba da rade više od onoga što je u zakonu i da donesu više koristi društvu.

  • Pristupite prezentaciji Akatu ankete 2018.


$config[zx-auto] not found$config[zx-overlay] not found