Naučite kako da uravnotežite odnos ugljenika i azota u kompostu

Piljevina (fotografija) može biti veoma važna kada je odnos nizak

Odnos ugljenika i azota u kompostu je proporcija ugljenika sadržanog u svakom materijalu u odnosu na azot. Ova dva elementa su veoma važna za živa bića, kao i za organizme sadržane u komposterima, koji razgrađuju organsku materiju. Međutim, pri niskim ili visokim odnosima ovih elemenata, efikasnost procesa će se smanjiti.

Prilikom obavljanja domaćeg kompostiranja, jedna od smernica kojih se moramo pridržavati je regulisanje odnosa ugljenik (C)/azot (N) kako neravnoteža ne bi uticala na vreme razgradnje, mikroorganizme i kišne gliste. Zbog toga je balansiranje količine svakog elementa od suštinskog značaja za pravilno funkcionisanje vašeg kompostera.

Koji je potreban odnos za kompostiranje?

Istraživanja pokazuju da granica za odnos komposta varira između 20/1 i 35/1, ali, generalno, najbolje je 30/1 jer je to proporcija u kojoj mikroorganizmi apsorbuju ove hranljive materije. To znači da se u kompostere moraju dodati mešani materijali koji obezbeđuju otprilike 30 delova ugljenika na 1 deo azota. Na ovaj način će se održati reprodukcija, kao i metaboličke funkcije organizama, uz mogućnost dobijanja konačnog jedinjenja za kraće vreme, izbegavajući neprijatne mirise.

Tokom procesa, 20 delova ugljenika se oslobađa kao ugljen-dioksid i koriste ga mikroorganizmi za energiju. Ostalih 10 delova, zajedno sa azotom, apsorbuje se u vašu biomasu. Zatim, tokom kompostiranja, ostatak ulazi sa početnim odnosom od 30/1 i kada dostigne zrelost postaje proizvod ili vermikompost sa odnosom 10/1.

Odgovarajući sadržaj azota i ugljenika pogoduje okruženju komposta, obezbeđujući bolji kompost i njegovu proizvodnju za kraće vreme.

Nizak odnos C/N

To znači nedostatak ugljenika i višak azota. Azot se može izgubiti kao amonijak, uzrokujući neprijatne mirise i narušavajući kvalitet komposta.

Alternativa

Materijali bogati ugljenikom obezbeđuju energiju za kompost i ne dozvoljavaju da se masa zbije, omogućavajući crvima da dišu. Samo dodajte smeđe ostatke, obično suve, u kantu za kompost, kao što su:

  • Slama, seckana trava;
  • Nelakirana piljevina (sadrži previše C, koristite odnos 1/1);
  • Кора дрвета;
  • Hays;
  • Papir (bez mastila ili hemikalija);
  • Orezivanje bašte (lišće i grane drveća).

Visok odnos C/N

To znači da ima premalo azota i previše ugljenika. Nedostatak azota će ograničiti rast mikroba i ugljenik se uopšte neće razgraditi, što će dovesti do toga da temperatura ne raste – proces će trajati duže i konačni proizvod će imati nizak sadržaj organske materije.

Alternativa

Materijali bogati azotom ubrzavaju rad organizama. Dodajte zelene materijale, obično vlažnije, kao što su:

  • ostaci hrane;
  • Ostaci sirovog povrća, začinskog bilja;
  • Talog kafe;
  • Listovi i kesice čaja;
  • zemlja ili kompost;
  • Зелено лишће;
  • Ostaci pokošene trave i cveća.

Zapamtite da je odnos zapremina od tri dela materijala bogatih ugljenikom prema jednom delu materijala bogatih azotom. Pošto se uoči potreba, kao što je loš miris, smanjena proizvodnja, smrtnost glista i/ili malo organske materije, proporcija će se možda morati promeniti na 2/1 ili 1/1. Saznajte u članku "Znate li šta treba, a šta ne treba da ide u domaći komposter?" koje predmete treba izbegavati u kompostiranju.

Ako još uvek nemate komposter u svojoj kući, pogledajte naš Virtuelna prodavnica i pratite naš Vodič za kompostiranje za više informacija.



$config[zx-auto] not found$config[zx-overlay] not found