Šta je sedentarni način života?

Uz pogodnosti i iskušenja savremenog života, sve je teže pobeći od sedentarnog načina života

Sedeći način života, gledanje televizije

Izmenjena i promenjena slika: "vruća pena" od Al Ibrahima je licencirana pod CC BY 2.0

šta je sedentarni način života

Sedeći način života je nedostatak, smanjenje ili odsustvo fizičkih aktivnosti, a karakteriše ga smanjena potrošnja kalorija. Intenziviraju ga navike savremenog života, kao što je provođenje mnogo vremena u automobilima, lakoća pokretnih stepenica i liftova, i vreme koje provodimo ležeći na kauču gledajući TV dok jedemo nezdravu hranu, a da ne govorimo o rutini velikog dela radno sposobnog stanovništva.u kancelarijama.

  • Kalorije: da li su važne?

Sedeći način života dece je bio od velikog značaja za zdravstvene stručnjake, jer zbog lakoće sa kojom video igrice, tablete a internet je uveo u život dece, više im se ne ide da se igraju i bave sportom. Ove navike već pokazuju negativne rezultate. Prema inicijativi „Designed for Movement“, desetogodišnja deca su imala kraći životni vek od svojih roditelja - to je zbog njihovog sedentarnog načina života.

  • SZO pokreće globalni akcioni plan za fizičku aktivnost
  • Deca sa sedentarnim načinom života imaju poremećen razvoj, kaže istraživanje

Uzroci

Uzroci sedentarnog načina života su različiti, ali svi su povezani sa neuravnoteženom ishranom i nedostatkom fizičke aktivnosti. Sedentarni način života ne karakteriše samo nedostatak sportskih aktivnosti, već i nedostatak jednostavnih dnevnih aktivnosti, poput šetnje do posla, obavljanja kućnih poslova, šetnje parkom i sl. Pogledajte takođe: Sedeći način života pogađa 45,9% Brazilaca, a najviše su pogođene žene

Posledice

Sedeći način života donosi mnoge rizike za organizam, kao što su kardiovaskularne bolesti, osteoporoza, dijabetes, gojaznost, povišen holesterol, visok krvni pritisak, infarkt miokarda, između ostalog. Rizik od srčanog udara je u proseku 54% veći kod sedentarnih ljudi, a rizik od moždanog udara 50% veći. Sedeći način života, kada je na veoma visokom nivou, može čak izazvati iznenadnu smrt.
  • Šta je gojaznost?
  • Dijabetes: šta je to, vrste i simptomi

Tretman

Lečenje sedentarnog načina života se sastoji od vežbanja najmanje 3 puta nedeljno i, u nekim slučajevima, promene ishrane. Promena rutine nije laka, tako da je najbolje da je u početku polako. Počnite tako što ćete raditi aktivnosti koje nisu teške i sa kojima se možete povezati (pogledajte „Dvadeset vežbi koje možete raditi kod kuće ili sami“).

Pre nego što počnete, ako imate problema sa sedentarnim načinom života, takođe je važno da posetite svog lekara ili doktora, uradite neke testove i proverite koje aktivnosti ne predstavljaju rizik za vas. U idealnom slučaju, trebalo bi da imate podršku tri profesionalca: lekara/sportiste, fizičkog vaspitača (ili ličnog trenera) i nutricioniste. Lekar ili sportski lekar će istražiti kliničku istoriju, proceniti ispite i preporučiti najbolje vežbe koje treba praktikovati; fizički vaspitač će pratiti izvođenje, proveravajući da li su pokreti ispravni; a nutricionista će uputiti na ishranu koja se sastoji od vitamina, proteina, ugljenih hidrata, između ostalog, što će biti idealna dopuna tretmanu.

  • Šta je gojaznost u detinjstvu?
  • Visok krvni pritisak: simptomi, uzroci i lečenje

Kako izbeći sedeći način

Najvažniji korak da se izbegne sedeći život je da se što pre bavite fizičkim aktivnostima. Stručnjaci ukazuju da je 30 minuta fizičke vežbe dnevno dovoljno za poboljšanje kvaliteta života i poboljšanje zdravlja. Otkrijte dvadeset vežbi koje možete da radite kod kuće ili sami.

Zdrava ishrana je takođe veoma važna, pogledajte savete kako da imate zdraviju (i održivu!) ishranu.



$config[zx-auto] not found$config[zx-overlay] not found