Još uvek je moguće uticati na glasanje Senata o zabrani bučnog vatrometa

Savezni senat mora da glasa o predlogu nakon što su konsultacije naroda premašile potrebne glasove

Пас

Zabrana upotrebe vatrometa koji emituje zvuk mogla bi da postane realnost na celoj brazilskoj teritoriji.

Predlog, koji je Rožerio Nagai pokrenuo za opšte glasanje na sajtu Senata, predlaže da se zabrani upotreba vatrometa koji emituje buku, kao što su rakete, minobacači, bombe, između ostalog. Prema njenim zagovornicima, lansiranje vatrometa izaziva brojne štetne posledice po ljude i životinje, kao što su: amputacija prstiju (kod ljudi), stres kod autistične dece, nelagodnost kod ljudi u bolničkim krevetima, preganjanje životinja u razlogu za bekstvo i, u obe grupe (ljudi i životinje): smrt, epileptički napad, zbunjenost, gluvoća, srčani udar (uglavnom kod ptica), između ostalog.

Na prelazu u godinu kružila je vest o psu Nini, koji je uginuo od posledica lansiranja vatrometa.

Konsultacije – koje su otvorene do aprila ove godine – već su dobile više od 50 hiljada glasova za zabranu. Ovaj broj premašuje ono što je neophodno da bi se o njemu glasalo u Senatu. Ali oni koji su za predlog kažu da je umesno nastaviti glasanje kako bi se izvršio pritisak na uključene javne predstavnike.

Bill of Law

Slično zakonodavnoj ideji koju je napravio Rogerio Nagai, Predlog zakona 6881/17 postoji od 2017. godine - potpisao ga je zamenik Rikardo Izar (PP-SP).

Predlog zakona - koji je u proceduri u Narodnom domu - zabranjuje upotrebu vatrometa sa eksplozijom ili eksplozijom u javnim i privatnim prostorijama, otvorenim ili zatvorenim. Za one koji prekrše pravilo zaprećena je kazna zatvora od tri meseca do jedne godine, uz novčanu kaznu. I može se udvostručiti u slučaju recidiva. Pravilo će biti uključeno u Zakon o ekološkim zločinima (9605/98).

Prema Izarovim rečima, paljenje vatrometa izaziva nepovratnu traumu životinjama, posebno onima sa slušnom osetljivošću. Desetine uginuća, vješanja o ogrlice, očajničkih bijega, pada sa prozora, samopovređivanja i smetnji u varenju dešavaju se tokom godine, jer je prekomjerna buka za pse nepodnošljiva“, kaže on.

Pozivajući se na podatke Brazilskog društva za ortopediju i traumatologiju, Projekat tvrdi da su 122 osobe umrle u nesrećama sa požarima u poslednjih 20 godina, od kojih je 23,8% bilo mlađe od 18 godina.

Slučajevi nesreća su se utrostručili u periodu katoličkih proslava u junu, uglavnom u Baiji, državi sa najvećim brojem slučajeva, a zatim slede Sao Paulo i Minas Žerais. Podaci Ministarstva zdravlja koji se navode u Projektu pokazuju da je više od 7.000 ljudi zadobilo povrede od upotrebe vatre poslednjih godina, od čega 70% opekotina, 20% povreda sa posekotina i posekotina i 10% amputacija gornjih udova, rožnjače povrede, oštećenje sluha i gubitak vida i sluha.

Među odgovorima u procesu, zamenik Valdir Colatto (PMDB-SC), šef Komisije za životnu sredinu i održivi razvoj, obrazložio je odbijanje Predloga zakona izjavom: „...na listi su nesreće izazvane upotrebom požara. bezbroj drugih ljudskih stavova koji uključuju rizik. Smelo ulaganje na finansijskom tržištu uključuje rizik. Nezdrav način života uključuje rizik po život. Upotreba droga takođe uključuje rizik po život. Rizici povezani sa upotrebom novih tehnologija su sve veći. takođe raste. Na kraju krajeva, živimo u društvu rizika. Manje paternalistička država je odlična prilika za razvoj lične odgovornosti, vrline koju naše društvo tek treba da neguje."

S druge strane, poslanik Marselo Alvaro Antonio (PR/MG), član iste komisije, vratio se da odobri zabranu. Obrazloženje poslanika je skrenulo pažnju na nezgode izazvane ljudima i životinjama; kao i smetnje za osobe sa poremećajem autističnog spektra.

Gradovi u kojima postoji zabrana

U gradovima kao što su Sorokaba (SP), Florijanopolis (SC), Kampinas (SP), Pelotas (RS), između ostalih, već je na snazi ​​zabrana bučnog vatrometa.



$config[zx-auto] not found$config[zx-overlay] not found