Dojenje: 11 prednosti za majku i bebu

Ekskluzivno dojenje pruža doživotne prednosti

dojenje

Slika koju je uredio i promenio je Leandro Cesar Santana dostupna je na Unsplash-u

Isključivo dojenje (kada se beba hrani samo majčinim mlekom) je idealno sredstvo za ishranu – najmanje do šestog meseca života. Međutim, neverovatne koristi za majku i bebu mogu se videti ako se period dojenja produži. Dojenje može sprečiti postporođajnu depresiju kod majke, poboljšati kognitivne performanse odojčeta i sprečiti bolest kod oboje; pored ostalih pogodnosti. Проверити:

  • Dojenje za održivi razvoj je tema globalne kampanje

1. Optimalna ishrana

SZO (Svetska zdravstvena organizacija) i UNICEF (Dečji fond Ujedinjenih nacija) tvrde da dojenje svih beba u prve dve godine može spasiti živote više od 820.000 dece mlađe od pet godina svake godine. Kontinuirano dojenje se preporučuje najmanje godinu dana jer se u ishranu bebe uvode različite namirnice.

Dojenje obezbeđuje sve što je vašoj bebi potrebno za prvih šest meseci života, u svim pravim razmerama. Njegov sastav se takođe menja u skladu sa zdravstvenim potrebama bebe, posebno tokom prvog meseca života (videti studiju o tome ovde: 1).

Tokom prvih nekoliko dana nakon rođenja, mlečne žlezde majke proizvode gustu, žućkastu tečnost zvanu kolostrum, koja je bogata proteinima, malo šećera i prepuna korisnih jedinjenja (pogledajte studiju o tome: 2).

Kolostrum je idealna prva hrana i pomaže u razvoju nezrelog digestivnog trakta novorođenčeta. Nakon prvih nekoliko dana, dojke počinju da proizvode velike količine mleka kako se bebin stomak razvija.

Jedini hranljivi sastojak koji se ne obezbeđuje dojenjem - osim ako majka nije unosila prevelike količine - je vitamin D (pogledajte studije o tome ovde: 3, 4).

  • Vitamin D: čemu služi i koristi

Da bi se nadoknadio ovaj nedostatak, nekoliko kapi vitamina D može se preporučiti od dve do četiri nedelje starosti (pogledajte studiju o tome ovde: 5).

2. Obezbeđuje antitela

Dojenje je glavni način na koji beba dobija antitela koja pomažu telu da se bori protiv virusa i bakterija.

Ovo se posebno odnosi na kolostrum, prvo mleko.

Kolostrum obezbeđuje velike količine imunoglobulina A (IgA) kao i nekoliko drugih antitela (pogledajte studiju o tome ovde: 6).

Kada je majka izložena virusima ili bakterijama, ona počinje da proizvodi antitela. Ova antitela se luče u majčino mleko i beba proguta tokom dojenja (pogledajte studiju o tome ovde: 7).

IgA štiti bebu od bolesti, formirajući zaštitni sloj u nosu, grlu i digestivnom sistemu (videti studije o tome ovde: 8, 9, 10).

Iz tog razloga, majke koje doje dok su prehlađene ili imaju grip, obezbeđuju svojim bebama antitela koja im pomažu u borbi protiv specifičnog patogena koji izaziva bolest.

Međutim, ako ste bolesni i dojite, strogo se pridržavajte higijene. Često perite ruke i pokušajte da izbegnete infekciju bebe.

Mlečne formule ne obezbeđuju antitela za bebe. Brojne studije pokazuju da su oni koji nisu dojeni podložniji zdravstvenim problemima kao što su upala pluća, dijareja i infekcije (11, 12, 13).

  • Lek za dijareju: šest kućnih saveta

3. Smanjuje rizik od bolesti

Ekskluzivno dojenje (kada se dete hrani samo majčinim mlekom) može da pruži neverovatne zdravstvene beneficije, uključujući:

  • Smanjite infekcije uha: Tri ili više meseci isključivog dojenja mogu smanjiti rizik za 50%, dok svako dojenje može da ga smanji za 23% (pogledajte studije o tome ovde: 14, 15).
  • Smanjite infekcije respiratornog trakta: isključivo dojenje duže od četiri meseca smanjuje rizik od hospitalizacije zbog ove vrste infekcije do 72% (pogledajte studije o tome ovde: 16, 17).
  • Smanjite prehlade i infekcije: bebe koje su isključivo dojene šest meseci mogu imati do 63% manji rizik od dobijanja gripa, sa infekcijama uha ili grla (pogledajte studiju o tome: 18).
  • Smanjite crevne infekcije: Dojenje je povezano sa smanjenjem crevnih infekcija za 64%, koje se primećuju do dva meseca nakon prestanka dojenja (pogledajte studije o tome ovde: 19, 20, 21).
  • Smanjenje oštećenja creva: Hranjenje nedonoščadi majčinim mlekom povezano je sa smanjenjem incidence nekrotizirajućeg enterokolitisa za 60% (videti srodne studije ovde: 22, 23).
  • Smanjite sindrom iznenadne smrti novorođenčeta (SIDS): Dojenje je takođe povezano sa 50% manjim rizikom od SIDS-a nakon JEDNOG meseca i smanjenim rizikom od 36% u prvoj godini (videti studije o tome ovde: 24, 23, 24).
  • Smanjite alergijske bolesti: Isključivo dojenje tokom najmanje tri do četiri meseca povezano je sa 27-42% smanjenim rizikom od astme, atopijskog dermatitisa i ekcema (pogledajte studije o tome ovde: 25, 26).
  • Smanjite celijakiju: bebe koje su dojene u vreme prvog izlaganja glutenu imaju 52% manji rizik od razvoja celijakije (pogledajte studiju o tome: 27).
  • Smanjite inflamatornu bolest creva: dojenje može smanjiti razvoj inflamatorne bolesti creva u detinjstvu za 30% (videti studije o tome ovde: 28, 29).
  • Smanjite dijabetes: dojenje najmanje tri meseca je povezano sa manjim rizikom od dijabetesa tipa 1 do 30% i dijabetesa tipa 2 do 40% (pogledajte studije o tome ovde: 30, 31, 32).
  • Smanjite leukemiju u detinjstvu: dojenje šest meseci ili više je povezano sa smanjenjem rizika od leukemije u detinjstvu za 15-20% (pogledajte srodne studije ovde: 33, 34, 35, 36).

4. Promoviše zdravu težinu

Dojenje pomaže u sprečavanju gojaznosti u detinjstvu. Studije pokazuju da su stope gojaznosti 15-30% niže kod beba koje su bile isključivo dojene u poređenju sa bebama hranjenim formulama (pogledajte studije o tome ovde: 37, 38, 39, 40).

Ovo može biti zbog razvoja korisnih bakterija u crevima, zvanih probiotici, koje utiču na način na koji telo skladišti masti (pogledajte studiju o tome ovde: 37).

  • Šta su probiotičke namirnice?

Dojene bebe takođe imaju više leptina (hormona odgovornog za regulisanje apetita i skladištenja masti) od beba hranjenih formulom (pogledajte studije o tome ovde: 38, 39).

Dojenje takođe promoviše veću samoregulaciju bebinog unosa mleka. Oseća se zadovoljnijim i tokom svog života razvija zdravije obrasce ishrane (pogledajte studiju o tome ovde: 40).

5. Čini decu pametnijima

Neke studije sugerišu da može postojati razlika u razvoju mozga između beba koje su bile isključivo dojene i onih koje su hranjene formulama (pogledajte studije o tome ovde: 41).

Ova razlika može biti posledica fizičke intimnosti, dodira i kontakta očima povezanim sa dojenjem.

Studije pokazuju da su dojene bebe pametnije i manje je verovatno da će razviti probleme u ponašanju i učenju kako stare (pogledajte studije o tome ovde: 42, 43, 44).

Međutim, najznačajniji efekti se primećuju kod prevremeno rođenih beba, koje su u većem riziku za razvojne probleme.

Dojenje ima značajne pozitivne efekte na dugoročni razvoj mozga (pogledajte studije o tome ovde: 45, 46, 47, 48).

6. Sprečava majku da razvije gojaznost

Dok se čini da neke žene dobijaju na težini dok doje, druge izgleda lako gube.

Iako dojenje povećava energetske potrebe majke za oko 500 kalorija dnevno, hormonska ravnoteža u telu se veoma razlikuje od normalnog (pogledajte studije o tome ovde: 49, 50, 51).

Zbog ovih hormonalnih promena, žene koje doje imaju pojačan apetit i postoji veća verovatnoća da skladište masti za proizvodnju mleka (pogledajte studije o tome ovde: 52, 53, 54).

U prva tri meseca nakon porođaja, žene koje doje mogu izgubiti manje težine od onih koje ne doje, a mogu čak i da dobiju na težini (pogledajte studiju o tome ovde: 55).

Međutim, nakon tri meseca laktacije, oni doživljavaju povećanje sagorevanja masti (pogledajte studije o tome ovde: 56, 57, 58).

Između tri i šest meseci nakon porođaja, žene koje doje gube više na težini od onih koje ne doje (videti studije o tome ovde: 59, 60, 61, 62, 63).

Međutim, ishrana i vežbanje su odlučujući faktori za gubitak težine posle porođaja (pogledajte studije o tome ovde: 59, 60).

7. Smanjuje gubitak krvi nakon porođaja

Neke studije su pokazale da žene koje doje generalno imaju manji gubitak krvi nakon porođaja (videti studije o tome ovde: 63, 64).

8. Smanjuje rizik od depresije

Postporođajna depresija je vrsta depresije koja pogađa do 15% majki (pogledajte studiju o tome ovde: 65).

Međutim, žene koje doje imaju manju verovatnoću da razviju postporođajnu depresiju u poređenju sa majkama koje rano odbiju ili ne doje (pogledajte studije o tome ovde: 66, 67). One sa postporođajnom depresijom imaju veću verovatnoću da imaju problema sa dojenjem i to kraće vreme (pogledajte studije o tome ovde: 68, 69).

Ovi faktori mogu biti povezani zbog činjenice da dojenje izaziva hormonalne promene koje podstiču brigu i povezanost majke (pogledajte studiju o tome ovde: 70).

Jedna od najznačajnijih promena je povećanje količine oksitocina („hormona ljubavi“) proizvedenog tokom porođaja i dojenja (vidi studiju o tome ovde: 71).

Čini se da oksitocin ima dugoročne efekte protiv anksioznosti, stimuliše osećanja naklonosti i opuštenosti (videti studije o tome: 72, 73).

Ovi efekti takođe mogu delimično objasniti zašto majke koje doje imaju nižu stopu odbacivanja majke u poređenju sa onima koje ne doje.

Jedna studija je pokazala da je stopa zlostavljanja i zanemarivanja dece kod majki bila skoro tri puta veća za majke koje nisu dojile u poređenju sa majkama koje nisu dojile.

Ali to ne znači nužno da će nedojenje uvek povećati zanemarivanje majke.

9. Smanjuje rizik od raka dojke i jajnika

Ukupno vreme koje žena provodi dojenjem povezano je sa smanjenim rizikom od raka dojke i jajnika (pogledajte studije o tome ovde: 74, 75, 76).

Žene koje doje duže od 12 meseci tokom svog života imaju 28% manji rizik od raka dojke i jajnika. Svaka godina dojenja povezana je sa smanjenjem rizika od raka dojke za 4,3% (pogledajte studije o tome ovde: 77, 78).

Dojenje takođe može zaštititi od metaboličkog sindroma, grupe stanja koja povećavaju rizik od srčanih oboljenja i drugih zdravstvenih problema (pogledajte studije o tome ovde: 75, 76, 77, 76).

Žene koje doje jednu do dve godine tokom svog života imaju 10-50% manji rizik od visokog krvnog pritiska, artritisa, visokog nivoa masti u krvi, bolesti srca i dijabetesa tipa 2 (pogledajte studiju o ovome: 77).

10. Odlaže menstruaciju

Nastavak dojenja zaustavlja ovulaciju i menstruaciju. Neke žene takođe koriste dojenje kao oblik kontrole rađanja u prvih nekoliko meseci nakon porođaja (pogledajte studije o tome ovde: 78, 79).

Međutim, to možda nije potpuno efikasan metod kontracepcije. S druge strane, ima prednost u sprečavanju grčeva i PMS-a.

  • Šta je menstrualni ciklus?
  • Šta je menstruacija?

11. Štedi novac

Da bismo upotpunili listu, dojenje je potpuno besplatno.

Kada se odlučite za dojenje, nećete morati da:

  • Potrošite novac na formule;
  • Izračunajte koliko vaša beba treba da pije dnevno;
  • Provedite vreme čisteći i sterilišući boce;
  • Zagrejte bocu usred noći ili dana;

S druge strane, znamo da se ovi zadaci mogu poveriti roditelju ili drugoj osobi odgovornoj za bebu, a vi biste odvojili vreme za sebe.

Štaviše, važno je napomenuti da žene koje ne mogu da doje treba da hrane svoju bebu formulom jer će obezbediti sve hranljive materije koje su mu potrebne.


Adaptirano iz Adda Bjarnadottir - Healthline


$config[zx-auto] not found$config[zx-overlay] not found